PODGORICA, 5. decembar 2017. – U okviru Nedelje borbe protiv korupcije koju oganizuju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i NVO MANS, u EU info centru održana je panel diskusija na temu „Uloga Istraživačkog novinarstva u borbi protiv korupcije“ u kojoj su učestvovali istaknuti istraživački novinari iz zemlje i regiona, kao i direktori i urednici vodećih crnogorskih medija. Ovo su bile neke od njihovih poruka:

Miranda Patrucić, novinarka Projekta istraživanja korupcije i organizovanog kriminala iz Bosne i Hercegovine:

“Kod nas na Balkanu veoma je zabrinjavajuće to da se novinarima prijeti i da se javno linčuju. Čak i naši državnici izlaze u medije i kažu da smo mi neprijatelji i da nam treba zabraniti da radimo, da nas treba istraživati itd. U zapadnom svijetu, recimo u Francuskoj, ako otkrijete korupciju političar će dati ostavku, ali neće prozivati novinare na isti način na koji se to radi kod nas…Jedna od poruka koju mi kao novinari istraživači moramo poslati je da vršiti pritisak na medije, zatvarati novinare neće zaustaviti istraživanja i da svi ti napadi ne vode ničemu jer ima drugih koji će nastaviti ta istraživanja.”

Dragana Pećo, novinarka Mreže za istraživanje kriminala i korupcije – KRIK iz Srbije:

“Ko stvarno ima želju da se bavi istraživačkim novinarstvom taj neće odustati. Bez obzira što su nama na fakultetu, na drugoj godini, govorili na novinar na posao ide javnim prevozom, a da PR ide svojim kolima, da je novinar podstanar, a da PR ima svoj stan, onaj ko zaista voli ovaj posao i ko ima žara u sebi i ne odustaje ni po koju cijenu – ta osoba će uvijek da se bavi istraživačkim novinarstvom. Ja mislim da sam jedna od takvih osoba bez obzira na sve što se dešavalo i mnogo me vuče to što ćemo jednog dana možda neke stvari da promijenimo.”

 Atanas Čobanov, novinar Istraživačkog portala Bivol.bg iz Bugarske:

“Korupcija je u Bugarskoj bila velika, i još i danas, kada je članica Evropske unije, mnoge priče se guraju pod tepih i za njih nema interesovanja da se istraže i procesuiraju. Mi smo otkrili mnogo takvih primjera, ali bez efikasnog pravosudnog sistema nema ni efikasne borbe protiv korupcije. Nadamo se da će se to promijeniti uz pomoć Kancelarije evropskog javnog tužioca koja će moći da donosi presude bez učešća lokalnog tužilaštva. ”

 

Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore:

” Crna Gora je malo specifična po tome kad izađe neka dobra priča ljudi kažu -mi smo to znali. Znači da se o tome pričalo, međutim, jako je lako skliznuti u čaršijsko novinarstvo i ne potrkrijepiti sve dokumentacijom. U uređenim zemljama, vi kao novinar ili civilni aktivista otkrijete nešto i prijavite institucijama koje to preuzmu i onda se to procesuira, pa ko krade ide u zatvor. U Crnoj Gori se to ne dešava, barem se ne dešava ako se krade baš mnogo. Zato MANS praktično odradi 90 odsto posla policije i tužilaštva. Vi vidite da jako puno toga što MANS podnosi ili i dalje stoji u fiokama ili ne bude uopšte procesuirano, ali ono što nas kao organizuaciju gura da idemo dalje je – iako su pomaci jako mali – jeste to da oni zaista postoje.”

Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Vijesti:

“Većina medija u Crnoj Gori se ne bavi kritičkim, pa samim tim ni istraživačkim novinarstvom. Ako pokušamo da sagledamo ko se to bavi istraživačkim novinarstvom u Crnoj Gori doći ćemo do zaključka da je to nekoliko medija i najviše 15 ljudi. Međutim, ako postoji volja, i ako pravilno shvatate ulogu medija u demokratskom društvu onda nema velikih prepreka da se bavite istraživačkim novinarstvom bilo gdje pa samim tim i u Crnoj Gori.”

 

Draško Đuranović, direktor i glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Pobjeda:

“Za bavljenje istraživačkim novinarstvom postoje dva ograničavajuća faktora: jedan je mala sredina gdje svako svakoga poznaje. Sve i da imate apsolutnu političku volju, želju da se bavite nekim istraživačkim novinarstvom vi ste u nekom smislu ograničeni jer uvijek dirate neke svoje bližnje – kumove, rođake, prijatelje. Druga stvar jeste novac. Zato što na našem tržištu nema mnogo novca i ta dnevna traka prosto lomi i vi ako hoćete da odredite novinare da se bave istraživačkim novinarstvom, vi morate da znate da ćete prosto odvojiti nekoliko ljudi neznajući da li će efekti njihovog rada biti brzo evidentni ili objavljeni ili da li će biti tekstova za neke teme. Zato EU mora ulagati u novinarske ustraživačke projekte.”

Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan:

“Istraživačko novinarstvo uvijek donosi pozitivne posljedice i rezultate. Pitanje je samo vremena kad će se one efektuirati, ali svaki kvalitetni istraživački tekst prije ili kasnije dovede do određenih promjena u društvu – ako ništa drugo ukaže na određene društvene anomalije i ako ništa drugo bar smo ih svjesni, bar smo ih učinili dostupnim široj javnosti. Posebno je pitanje odnosa države prema ljudima koji se bave istraživačkim novinarstvom. Kao predsjednik komisije koja se bavi slučajevima napada na novinare, nažalost, moram da kažem da nijedan od velikih i teških slučajeva napada na novinare u našem društvu nije uopšte ili nije potpuno riješen niti je iko snosio posljedice zbog načina vođenja i dužine trajanja ovih postupaka.”

Sonja Drobac, direktorica i glavna i odgovorna urednica Televizije Prva:

“Istraživačko novinarstvo je dio novinarskog života, ali ima mnogo ograničenja. Problem je pitanje resursa, pitanje novca, pitanje ljudi, pitanje vremena i pitanje znanja – to su ti ograničavajući faktori i to je taj začarani krug u kojem se krećemo i koji nas značajno ograničava da bismo imali značajnije produkte istraživačkog novinarstva.”

 

Vladan Mićunović, direktor Televizije Crne Gore:

“Ne treba uopšte postavljati pitanje da li javni servis ima kapaciteta za istraživačko novinarstvo. Zašto? Javni servis je jedini medij u Crnoj Gori koji ima 12 miliona eura na godišnjem nivou. To je budžet koji je vjerovatno duplo veći od svih ostalih medija zajedno. I to jeste za crnogorske prilike veliki novac. I toliki novac jeste obaveza javnom servisu da radi svoj redovni program na najvišem mogućem nivou, ali i da njeguje istraživačko novinarstvo. Ja to uopšte ne doživaljavam kao nešto o čemu treba razgovarati. Prosto, imperativ je javnog servisa da se bavi istraživačkim novinarstvom i to ne da se bavi time bilo kako nego na najkvalitetniji mogući način i da bude primjer otvorenog, odgovornog i kvalitetnog profesionalnog novinarstva.”

Skupu su prisustvovali i studenti novinarstva Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore koji su tokom disusije imali priliku da iz prve ruke dobiju odgovore na pitanja o ovoj temi od svojih starijih kolega.