SPREMNI ZA PROMJENU? SPRIJEČIMO ZAGAĐENJE PLASTIKOM!

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, uz podršku EU info centra, nastavlja akciju za čistiju životnu sredinu kroz kampanju “Spremni za promjenu? Spriječimo zagađenje plastikom!“. Cilj je smanjiti upotrebu jednokratne plastike i koristiti održivija rješenja. Kampanja će podsjetiti javnost na to koliko plastika za jednu upotrebu šteti zdravlju i okolini, te predstaviti pametnija zamjene. Kako bi pokazali da nije sve u priči, kampanja je počela velikim akcijama čišćenja crnogorske morske i jezerske obale.

Radi se o nastavku nagrađivane ekološke kampanje „Budi šampion! Baci otpad na pravo mjesto“ kojom je Delegacija Evropske unije, uz pomoć popularnih sportista, podigla je svijest šire javnosti o štetnom uticaju plastičnog otpada na prirodu i čovjeka, posebno u područjima nacionalnih parkova.

AKCIJA ČIŠĆENJA

Delegacija EU u Crnoj Gori pridružila se dvijema globalnim akcijama čišćenja: „Let’s do it Montenegro – Nastavljamo drugačije“ i „Internacionalnom danu čišćenja obale“, kao dio napora u borbi protiv plastičnog zagađenja i smanjenja upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu.

Zajedno sa ambasadorima država članica i volonterima, predstavnici Delegacije Evropske unije očistili su Virpazar, malo, istorijsko naselje na obali Skadarskog jezera.

Volonteri i ambasadori su očistili dio obale jezera, šumske puteve, uključujući brdski put do tvrđave Besac iz 16. vijeka, koja je obnovljena iz EU fondova. „Let’s do it Montenegro – Nastavljamo drugačije“ dio je globalnog pokreta „Let’s Do It” i to je najveća, organizovana, akcija čišćenja u zemlji. Ove godine deset hiljada volontera udružilo se s ciljem čišćenja oko 47 tona nelegalnog otpada širom zemlje. 

 

Čišćenje je nastavljeno na obali mora. U subotu, zaposleni u Delegaciji EU, očistili su plažu Buljarica u opštini Budva, kao dio Internacionalnog dana čišćenja obale, iniciranog od strane Zero Waste Montenegro, u kom su učestvovali 12 drugih NVO-a i njihovih 400 volontera na osam plaža. Morsko dobro je takođe učestovalo i sponzorisalo događaj. Ovo je drugi put da se Crna Gora pridružila obilježavnju Internacionalnog dana čišćenja obale, ovoga puta uz pomoć Delegacije EU i kao dio pokreta #EUBeachCleanupDay. Više od stotinu volontera prikupilo je oko 7 tona dominatno platičnog otpada sa osam crnogorskih plaža. Otpad je sortiran i poslat na reciklažu.

ČINJENICE O PLASTIČNOM OTPADU

  • Oko 95% smeća u morima i okeanima završi na dnu, praveći štetu morskoj flori i fauni. Samo 5% dospije na obalu. To znači da ono što čistimo sa plaža je samo vrh ledenog brijega.

  • U Evropi 80 – 85% otpada na plažama je od plastike. Dio koji nije plastika (15-20%) je obično nepomičan (npr. građevinski materijal) ili biorazgradiv (npr. papir, drvo) i zato ima mnogo manji uticaj na okolinu.

  • Oko 50% plastičnog otpada na plažama u Evropskoj uniji je jednokratna Klikni da vidiš top 10 najčešćih plastičnih otpadaka. Globalno poređenje pokazuje da se radi o sličnim otpacima i na svjetskom novou: plastične kese, pribor za jelo, maramice, slamičice, flaše.

  • Globalno, 640 000 tona ribolovačkog pribora se baci u okean svake godine. Pola od toga dolazi od ribarskih mreža.

  • Ujedinjene nacije procjenjuju da je totalna šteta napravljena morskim ekosistemima plastičnim otpadom vrijedna 13 milijardi dolara godišnje je u prosjeku svaki građanin EU je upotrijebio 198 plastičnih kesa. Naučnici procjenjuju da plastičnoj kesi u prirodi treba i do 1000 godina da se razgradi.

  • Pacifikom plovi ostrvo napravljeno od plastičnog otpada čija je površina najmanje 700 000 kvadratnih kilometara, što je više od površine Francuske. Procjenjuje se da u „ostrvu” ima 80 000 tona otpada napravljenog od 1.8 biliona djelića plastike.

10 LAKIH NAČINA DA SMANJITE PLASTIČNI OTPAD

Iako postoje postrojenja za prečišćavanje voda ili mjesta gdje se reciklira otpad, najefikasniji način da sačuvamo životnu sredinu je, u stvari, da ne pravimo otpad. Ili bar da smanjimo količinu otpada koju pravimo. Savremeni život navikao nas je na lakša, jefitinija i dostupnija rješenja, ali na kraju neka od njih nas ipak skupo koštaju, a zamjena nije nedostupna, niti komplikovana. Jednokratna plastika može biti prvi i lak izbor, ali svakako ne pametniji i bolji.  U nastavku deset rješanja kako da smanjite upotrebu jednokratne plastike po izboru sajta treehugger.com.

Prema jednoj procjeni, svake godine širom svijeta koristi se negde između pet milijardi i bilion plastičnih kesa. Iako su besplatne kupcima, ove kese imaju visoku ekološku cijenu i jedan su od najzastupljenijih oblika smeća. Nošenje sopstvene plastične torbe je dobar savjet za zaštitu životne sredine, toliko dobar da su neke vlade donijele odluke kako bi podstakle što više ljudi da to čine.

Osim ako postoji neka vrsta krize, plastične boce za vodu predstavljaju jednostavnu metu za smanjenje otpada. Umjesto toga, koristite bočicu za ponovno punjenje.

Kada govorimo o ponovnoj upotrebi, nošenje svog termosa za kafu za ponijeti je još jedan način da smanjite plastični otpad. Šolje za jednokratnu upotrebu mogu izgledati kao papir, ali su obično obložene polietilenom, vrstom plastične smole. U teoriji se svi ovi materijali mogu reciklirati, ali u većini mjesta nedostaje infrastruktura za to. Postoje takođe poklopci, kašičice, a neki prodavci kafe još uvijek koriste i šolje od stiropora – koje se mogu izbjeći korišćenjem svoje šolje.

Generalno gledano, lakše je reciklirati karton nego plastiku. Proizvodi od papira lakše se biorazgrađuju. Dakle, kada imate izbor, stavite tjesteninu u kartonsku kutiju umjesto u plastičnu kesu, ili izaberite deterdžent u kutiji umjesto u plastičnoj boci.

Bilo da ih koristite kući ili kada naručujete piće u baru ili restoranu, plastične slamčice često predstavljaju stavku koja jednostavno nije neophodna.

Većina plastike koja zagađuje okeane je mikroplastika, sitni komadi koje je nemoguće prečistiti – filtrirati. Ove plastične mase nastaju raspadom većih elemenata, ali se obično dodaju i proizvodima za pranje lica i zuba. Mnogi sistemi za prečišćavanje voda nisu u mogućnosti da ih filtriraju. Postoji mnogo biorazgradivih alternativa, stoga izbjegavajte proizvode sa „polipropilenom“ ili „polietilenom“ na spisku sastojaka ili razmislite da napravite svoje proizvode za pranje.

Umjesto što svakog mjeseca bacite u smeće plastični brijač, razmislite o prelasku na brijač  koji vam omogućava da zamijenite žilet ili čak da počnete da koristite pravu britvu.

Ukoliko imate  bebu onda znate koliko pelena završi u smeću svakog dana. Da biste smanjili optad koristite tkaninu koju jednostavno možete oprati.

U mnogim domaćinstvima najveći dio plastičnog otpada nastaje u kuhinji. Dakle, jedan od najboljih načina za smanjivanje količine ambalažnog otpada je nošenje sopstvenih torbi i zdjela  kao i kupovina hrane rifuzno.

Koristite šibice umjesto upaljača. Mnogi od njih završe u stomacima delfina i morskih ptica.

NAGRADNA IGRA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

U cilju podizanja svijesti o štetnosti proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu, EU info centar je na društvenim mrežama organizovao serijal nagradnih igara. Stotine korisnika društvenih mreža širile su informacije dijeleći video zapise o štetnosti jednokratne plastike i održivim zamjenama. Najsrećniji od njih su dobili nagrade, koje su bile upravo održiva rješenja, kao što su platnene torbe ili metalne flašice. Nastavite da nas pratite jer vas očekuje još nagradnih igara.

X