PODGORICA, 26. jun 2017. – Evropska unija ima za cilj da bude primjer u oblasti klimatske i ekološke politike i spremna je da pomogne svojim partnerima, uključujući i Crnoj Gori, da postignu svoje klimatske ciljeve, izjavio je ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav na panel diskusiji „Crna Gora i Pariški sporazum“, koja je organizovana danas u EU Info centru u okviru Nedjelje klimatske diplomatije.

Ambasador Orav je istakao da EU pozdravlja činjenicu da Crna Gora planira ratifikaciju Pariškog sporazuma do kraja ovog mjeseca, dodajući, međutim, da sada Crna Gora treba da iskoristi trenutak i stečeno iskustvo kako bi podržala primjenu Pariškog sporazuma kroz konkretne akcije za ispunjavanje svojih klimatskih ciljeva. Kako je kazao Orav, Crna Gora posebno treba da radi na usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u oblasti klime i energetike na koordiniraniji način, da dovrši uspostavljanje potpuno funkcionalnog nacionalnog sistema za izvještavanje i verifikaciju monitoringa u skladu sa propisima EU i da razvije jasnu viziju i strategiju za dugoročnu promjenu ka niskokarbonskoj i klimatski otpornoj ekonomiji i društvu.

„Od vitalnog je značaja da se postavljeni ciljevi sada prevedu u konkretne, primjenjive politike i mjere koje obuhvataju sve sektore privrede“, rekao je Orav.

panel CG i Pariski sporazum 03, 26062017Stalna koordinatorka sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Fiona Mekkluni rekla je da je nedavna socio-ekonomska studija o uticaju klimatskih promjena na Crnu Goru i ratifikaciji Pariškog sporazuma pokazala da investicije u Crnoj Gori potrebne da se postigne cilj smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte za 30 odsto do 2030. godine iznose €1,75 milijardu, od kojih se većina očekuje od privatnih investitora, a manje od 10 odsto iz državnog budžeta. Ona je dodala da se potrebne investicije odnose uglavnom na industriju – naročito Kombinat aluminijuma (KAP), proizvodnju energije iz obnovljivih izvora – male hidroelektrane i vjetroelektrane i energetsku efikasnost, a što bi moglo dovesti do stvaranja oko 750 novih zelenih radnih mjesta.

„Akcije koje sada preduzimamo odrediće kako će naš svijet izgledati za 25 ili 50 godina. Stvaranje nove i bolje budućnosti je moguće. Ratifikacijom Pariškog sporazuma, zajedno sa drugim zemljama, Crna Gora započinje dugoročnu ekološku misiju mobilizacije ljudi, preduzeća i vlade kako bi izgradila zdravo održivo okruženje i ublažila klimatske uticaje“, rekla je Mekkluni.

panel CG i Pariski sporazum 11, 26062017Direktor Instituta za hidrometeologiju i seizmologiju Crne Gore, Luka Mitrović kazao je da se klimatski uticaji u Crnoj Gori već osjećaju. On je rekao da se posljedice globalnog zagrijavanja osjećaju kroz opšti rast temperature, smanjenje sniježnog pokrivača, duže trajanje tropskih talasa, manje proljećnih kiša, a što uzrokuje neravnotežu životne sredine i ekonomsku i materijalnu štetu, posebno u poljoprivredi i turizmu.

Ostali učesnici panela bili su: Srđan Mugoša, generalni direktor za klimatske promjene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ivana Mijatović iz Generalnog direktorata Evropske komisije za klimatske akcije i Jelena Marojević Galić, direktorka NVO Green Home.

Na panel diskusiji prikazan je i film Evropske komisije „Pariški sporazum: svijet se ujedinjuje u borbi protiv klimatskih promjena“.

Kontekst:

Pariški sporazum je prvi univerzalni i pravno obavezujući sporazuma o klimatskim promjenama, koji je usvojen u Parizu u decembru 2015. godine. Stupio je na snagu 4. novembra 2016. godine. Do sada ga je ratifikovalo 149 od 195 zemalja. Cilj Sporazuma je da se kroz više decenija svjetska privreda bazirana na fosilnim gorivima transformiše i da se ohrabre veća ulaganja u obnovljive izvore energije s ciljem preusmjeravanja svjetske ekonomije ka modelu koji podrazumijeva nizak nivo ili pak potpuno odsustvo emisije gasova sa efektom staklene bašte. EU se obavezala da će smanjiti emisije štetnih gasova za 20 odsto do 2020. godine, odnosno 40 odsto do 2030.

Iako je jedna od zemalja s niskim emisijama gasova staklene bašte, Crna Gora se obavezala na smanjenje njihovih emisija za 30% do 2030. godine. To smanjenje biće ostvareno kroz energetsku efikasnost, razvoj industrijskih tehnologija, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i modernizaciju energetskog sektora. Potrebni okvir – Strategija o klimatskim promjenama i Akcioni plan – postoji, ali ga je potrebno hitno implementirati. U skladu s tim, Crna Gora razvija zakonodavni okvir o klimatskim i energetskim pitanjima uz pomoć IPA fondova i TAIEX-a. Ovo će takođe pružiti priliku za pristup finansiranju klimatskih pitanja, što dodatno otključava potencijal za ambiciozno smanjenje emisije stakleničkih gasova.