Mali broj organizacija civilnog društva u Crnoj Gori se direktno bavi pitanjem nasilnog ekstremizma, pokazalo je istraživanje koje je Forum MNE sproveo u saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Sa druge strane, u većini zemalja Zapadnog Balkana vlasti prepoznaju značaj organizacija civilnog društva u suzbijanju i prevenciji nasilnog ekstremizma jer su često bolje informisane o situaciji na terenu, imaju direktnu komunikaciju sa građanima i u boljoj su poziciji da sprovode programe prevencije. Istraživanje predstavljeno u EU info centru pokazalo je da postoji uvjerenje da je borba protiv nasilnog ekstremizma prvenstveno odgovornost države, dok organizacije civilnog društva uglavnom djeluju na lokalnom nivou.

“U regionu Zapadnog Balkana kreirana je specifična slika ekstremizma, i on se često samo vezuje za Islamsku državu (ISIS) i druge islamističke grupe. Vlasti u regionu ne pokazuju isti stepen zabrinutosti prema desniičarskom ekstremizmu iako ga brojni sagovornici u istraživanju vide čak i kao veću prijetnju. To za posljedicu može imati izolaciju pojedinaca ili grupa, što može učiniti njihovu radikalizaciju vjerovatnijom“, kazala je izvršna direktorka Foruma MNE, Elvira Hadžibegović Bubanja.

Pitanje nasilnog ektremizma u vrhu je globalne političke agende posljednjih godina, a ni Evropska unija ni Zapadni Balkan nijesu izuzetak, kazao je ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav. Terorizam može udariti bilo gdje i bilo kad, i najvažnije je da zajedno radimo i učinimo sve što je u našoj moći da ga spriječimo.

“Šest zemalja Zapadnog Balkana i Evropska unija dogovorile su Zajednički akcioni plan za borbu protiv terorizma. Plan pruža zajednički okvir za borbu protiv terorizma i poziva na ambiciozne i konkretne akcije za postizanje pet ciljeva borbe protiv terorizma, uključujući prevenciju i suzbijanje radikalizacije, efikasnu razmjenu informacija, borbu protiv finansiranja terorizma i zaštitu građana“, poručio je ambasador Orav.

Odgovor na nasilni ekstremizam mora biti cjelovit, zaključio je ambasador Orav i dodao da se mora razumjeti da nasilni ekstremizam ne može i ne treba da bude povezan sa bilo kojom religijom, nacionalnošću ili etničkom grupom. To zahtjeva blisku saradnju sa lokalnim vlastima i civilnim društvom.

Odgovor Crne Gore na nasini ekstremizam i radikalizaciju zasnivaće se na jačanju nacionalnih kapaciteta za borbu protiv ovih izazova, koordinaciji aktivnosti svih subjekata unutar države i jačanju međunarodne saradnje, kazao je generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i projekte u Ministarstvu pravde, Nikola Šaranović.

“Propisano je da je prevencija i otkrivanje ovih pojava zadatak svih državnih organa i institucija, ali i ukupne društvene zajednice, uključujući religijske zajednice, obrazovni sistem, civilni sektor, medije i mnoge druge“, kazao je Šaranović.

Šaranović je konstatovao da su Forum MNE i Centar za demokratsku tranziciju, kao organizacije civilnog društva, dali važan doprinos realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma 2015-2018., ali i tokom izrade Prelaznog akcionog plana za 2019. Jedna od najvažnijih aktivnosti u tom planu jeste izrada nove Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma.