Crna Gora mnogo više osjeća posljedice klimatskih promjena, nego što ih izaziva, jer proizvodi svega 0,009% ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte. I pored toga, Crna Gora ima namjeru da smanji njihovu emisiju za 30% do 2030 godine, rečeno je na panel diskusiji o nacrtu zakona o klimatskim promjenama “Klimatske promjene, aktivnosti, izazovi i rješenja u Crnoj Gori”

Ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da su niske emisije gasova i klimatski-otporan rast su mogući za zemlje svih stepena razvijenosti.

„Crna Gora kao kandidat za člansvo u EU sada ima priliku da napravi trajući ekonomski rast i da u isto vrijeme smanjuje rizike od klimatskih promjena. Zato je ključno da se klimatske promjene potpuno uključe u planiranje, budžetiranje i sprovođenje procesa u Crnoj Gori,“ kazao je Orav.

On je podsjetio na važnost „Talanoa dijaloga“ koji se dešava tokom ove godine, a koji je prva prilika od Pariškog sporazuma da se analiziraju kolektivni napori u cilju smanjivanja globalnog zagrivanja.

Predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za klimatske promjene, Ivana Mijatović je kazala da Komisija radi sa zamljama kadidatima kako bi se zajednički dostigli ciljevi iz Pariškog sporazuma.

“Mi sada moramo političke planove i ciljeve da pretvorimo u konkretne politike i mjere koje će uključivati sve sektore u ekonomiji,” kazala je Mijatović.

Ona je dodala da je rad na nacrtu Zakona o klimatskim promjenama koji će takve politike staviti na snagu, pravi korak u tom smjeru.

Mijatović takođe podsjetila da Pariški ugovor obezbjeđuje okvir za globalno smanjivanje emisije gasova, ali i jedinstvenu priliku da se transformišu ekonomije, osnaži biznis i kreairaju nova radna mjesta.

Saša Radulović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma kazao da Crna Gora preduzima snažne napore radi obezbjeđivanja komplementarnog izvršavanja obaveza koje proizilaze iz konvencija i protokola koje je potpisala, kao i pregovaračkog procesa.

“Nacionalnom strategijom do 2030 date su smjernice za namjeravani doprinos za smanjenje gasova sa efektom staklene bašte. Radi se o ambicioznom zadatku da se smanji emisija tih gasova za 30% u odnosu na 1990 godinu,” kazao je Radulović.

Radulović kaže da svi možemo sami doprinijeti u oblasti klimatskih promjena, bilo da promijenimo navike pri transportu, izgradnji kuća ili prosto zasadimo drvo.

„Ova generacija ima šanse da popravi planetu, mislim da sljedeće generacija, ako nastavimo ovako, to neće biti u stanju,“ kazao je Radulović.