PODGORICA, 20. decembar 2017. – Sindikat medija Crne Gore predstavio je analizu „Položaj lokalnih javnih emitera i prava novinara u medijskim zakonima Crne Gore“ kojom se ukazuje na nepovoljan zakonski tretman ovih tema i predlažu izmjene kojima se, između ostalog, želi obezbijediti veća finansijska sigurnost lokalnih medija i autonomija novinara.

Polazeći od primjera Televizije Pljevlja u kojoj je trenutno na snazi štrajk zaposlenih zbog pet neisplaćenih zarada i drugih sličnih situacija, iz Sindikata medija predložili su da se zakonom o elektronskim medijima lokalna samouprava obaveže da kroz obavezan sadržaj odluke o osnivanju javnog emitera utvrdi i minimalan procenat za njegovo finansiranje.

Koautor analize Goran Đurović ukazao je na to da zakon o elektronskim medijima ne propisuje niti utvrđuje obavezu za jedinice lokalne samouprave da propišu minimalan procenat svog budžeta kojim će se finansirati lokalni javni emiteri, kao što je to slučaj na nacionalnom nivou gdje se za rad nacionalnog javnog emitera usmjerava 0,3 odsto BDP-a.

„Posljedica je nesigurnost u radu lokalnih javnih emitera jer imamo situaciju u kojoj postaje veoma nezahvalno planirati bilo kakav programski sadržaj u lokalnim javnim emiterima jer nemate jasnu situaciju kakva će biti budžetska politika i što onemogućava bilo kakvu razvojnu politiku u medijima“, kazao je Đurović.

On je kao drugi veliki problem naveo nezavisnost u radu savjeta kao ključnih upravljačkih organa javnih emitera u kojima trenutno dominiraju predstavnici javnih ustanova i  preduzeća, i predložio da se ubuduće u savjete uključe organizacije koje se ne finansiraju sa više od 50 odsto iz budžeta lokalne samouprave, uz obavezno učešće predstavnika sindikata.

„Ako su članovi savjeta domanatno na budžetu vjerovatnoća da će na njih biti ostaven uticaj je velika i postavlja se pitanje čemu finansiranje javnog emitera ako on slijedi samo interese jedne političke grupacije koja je trenutno na vlasti u određenoj opštini“, pojasnio je Đurović.

Analizom se predlaže i da se novinarima kao specifičnoj profesiji daju posebna zakonska prava, jer je, kako ocjenjuju, ova oblast posebno značajna za svako društvo, i od javnog je interesa da se dodatno zaštite prava onih koji brinu o tome da građani budu informisani u skladu sa profesionalnim standardima i koji kroz svoje izvještavanje pomažu razvoju zajednice.

„Osim što su svojim zaradama ispod prosjeka u Crnoj Gori, osim što nemaju mogućnost da lako mijenjaju ambijent u kom rade, odnosno da prelaze iz jednog medija u drugi, osim toga što nemaju mogućnost napredovanja u karijeri i razvoja svojih potencijala, imamo i ovu situaciju da novinari ne mogu da se suprotstave uticaju vlasnika pa i urednika i ne mogu da odbiju da se potpišu ispod onih priloga i sadržaja koji se u njihovo ime plasiraju građanima Crne Gore“, kazao je Đurović.

Oni zato predlažu da se kroz izmjene zakona o medijima osnivači obavezu da imaju statut kojim će urediti svoje djelovanje i, između ostalog, propisati procedure za donošenje određenih odluka u mediju, gdje bi novinari čak davali svoje mišljenje i o izboru glavnog urednika.

Među predlozima Sindikata je i taj da se vlasnici medija obavežu na to da oni nadoknađuju troškove pravnih zastupnika u sudskim procedurama koje se prokrenu protiv novinara koji su radeći svoj posao izvještvali o određenim temama, ne bi li stvorili veću slobodu i smanjili prostor za autocenzuru kod novinara.

Koautorka analize Sandra Bašić Hrvatin, napomenula je i da državi nedostaje strategija razvoja medija. „Prva stvar koju treba napraviti, a koje nema već više od 20 godina, je medijska strategija – znači definisati šta država smatra da su temeljna prava građana koja mora osigurati na području medija i na području informacija“, kazala je Bašić Hrvatin.

On takođe smatra da je od postojanja zakona važnije postojanje volje države da uredi funkcionisanje medijske sfere.

„Većina ljudi misli da će evropska direktiva srediti stvar. Neće. Problem o kojem mi govorimo je stvar nacionalne države. Nacionalna država je dužna štititi temeljna prava građana na informaciju i temeljno pravo medija da posluje u nekom relativno normalnom ekonomskom okruženju“, kazala je Bašić Hrvatin.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Patrik Šmelcer podsjetio je da pregovaračka poglavlja 23 i 10  tretiraju pitanja nezavisnosti javnih emitera i slobode govora kojam kako je kazao „žila kucavica procesa EU integracije“.

.