Evropska komisija objavila je predlog prvog Evropskog zakona o klimi, kojim bi se politički preuzeta obaveza o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, pretvorila u zakonsku obavezu. Zakon o klimi određuje pravac kretanja za sve politike EU i omogućava transparentnost i predvidljivost za javne organe, kompanije i građane. Istovremeno, Komisija pokreće javnu konsultaciju o budućem Evropskom klimatskom paktu. Kroz ove konsultacije, javnost će biti uključena u ko-osmišljavanje ovog instrumenta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen istakla je da će ovaj zakon postaviti kamen-temeljac za Evropu kao lidera na globalnom nivou.

„Danas djelujemo tako da EU postane prvi klimatski neutralni kontinent na svijetu do 2050. godine. Zakon o klimi pravni je prevod našeg političkog opredjeljenja i nepovratno nas postavlja na put ka održivoj budućnosti. To je srce evropskog zelenog ugovora. Nudi predvidljivost i transparentnost za evropsku industriju i investitore. I daje smjer našoj strategiji zelenog rasta i garantuje da će tranzicija biti postepena i pravična,” kazala je  predsjednica Evropske komisije.

EU bi do 2050. godine trebalo da postigne „klimatski neutralnu“ ekonomiju, što znači da bi emisija ugljen-dioksida i drugih gasova štetnih za klimu, trebalo da bude jednaka nuli. Da bi postigla taj cilj, Evropska komisija je najavila da će poslije sveobuhvatne procjene rezultata 2030. godine predložiti novi cilj smanjenja emisije štetnih gasova i predložiti dopunu zakona o klimi. Institucije EU i države članice kolektivno su obavezne da preduzmu potrebne mjere na nacionalnom i nivou EU, kako bi ispunile cilj.

„Evropski zakon o klimi je poruka našim međunarodnim partnerima da je ovo godina za zajedničko podizanje globalne ambicije, u cilju ostvarivanja naših zajedničkih ciljeva Pariškog sporazuma. Zakon o klimi osiguraće da ostanemo usredsređeni i disciplinovani, da ostanemo na pravom putu i ​​odgovorni smo za rezultate,” kazao je potpredsjednik za evropsko zeleno poslovanje Frans Timermans.

Zakon o klimi uključuje mjere za praćenje napretka i prilagođavanje naših postupaka u skladu sa postojećim sistemima, kao što su proces upravljanja nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, redovni izveštaji Evropske agencije za životnu sredinu i najnoviji naučni dokazi o klimatskim promjenama i njihovim uticajima. Napredak će se preispitivati svakih pet godina, u skladu sa Pariškim sporazumom. Zakon o klimi takođe podrazumijeva:

  • Na osnovu sveobuhvatne procjene uticaja, Komisija će predložiti novi cilj EU za 2030. godinu za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Zakon o klimi biće izmijenjen nakon završetka procjene uticaja.
  • Do juna 2021. Komisija će pregledati i po potrebi predložiti reviziju svih relevantnih instrumenata politike za postizanje dodatnih smanjenja emisija za 2030. godinu.
  • Komisija predlaže postavljanje putanje za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za čitavu EU za period 2030-2050 za mjerenje napretka i pružanje predvidljivosti javnim vlastima, preduzećima i građanima.
  • Do septembra 2023. i nakon toga, svakih pet godina, Komisija će procjenjivati usklađenost mjera EU i nacionalnih država sa ciljem klimatske neutralnosti i putanjom 2030-2050.
  • Komisija će biti ovlašćena da izdaje preporuke državama članicama čiji postupci nisu u skladu sa ciljem klimatske neutralnosti, a države članice biće u obavezi da vode računa o tim preporukama. Komisija takođe može preispitati adekvatnost putanje i mjera širom Unije.
  • Od država članica će se takođe tražiti da razviju i primjene strategije prilagođavanja za jačanje otpornosti i smanjenje ranjivosti na posljedice klimatskih promjena.

Oblikovanje evropskog klimatskog pakta i buduće politike

Pored vladinih politika i regulacija, svi sektori društva i ekonomije igraju ulogu u tranziciji u klimatsko neutralnu Evropsku uniju. Zato je Komisija pokrenula javnu raspravu o novom evropskom klimatskom paktu, širokoj inicijativi koja će građanima i zainteresovanim stranama dati glas i ulogu u dizajniranju novih klimatskih akcija, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i izlaganju rješenja koja mogu da prate drugi. Javna rasprava biće otvorena 12 nedjelja. Inputi će se koristiti za oblikovanje Klimatskog pakta koji će biti pokrenut prije održavanja Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Glazgovu u novembru 2020. (COP26).

Pozadina

Ambicija EU da postane prvi klimatski neutralan blok u svijetu do 2050. godine u srcu je Evropskog zelenog ugovora, koji je Komisiji predstavila Von Der Lajen 11. decembra 2019. Komisija je prvo iznijela svoju viziju za klimatsko neutralnu EU do 2050. godine u novembru 2018. godine, u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da globalno povećanje temperature ostane ispod 2 ° C i nastavi napore da se održi na 1,5 ° C. Evropski parlament odobrio je EU cilj postizanja neto nula stakleničkih gasova  14. marta 2019. Evropski savjet odobrio je 12. decembra 2019. cilj klimatsko neutralne EU do 2050. godine.