PODGORICA, 7. decembar 2017. –  Pravo na slobodan pristup informacijama omogućava građanima nadzor nad zakonitošću rada organa vlasti, kao i nad trošenjem novca iz budžeta, što sprječava loše upravljanje povjerenim sredstvima i sužava mogućnost zloupotrebe i korupcije. Na panel diskusiji koja je organizovana u EU Info centru u okviru Nedelje borbe protiv korupcije generalna ocjena učesnika bila je da institut slobodnog pristupa informacijama u Crnoj Gori još ne funkcioniše na zadovoljavajućem nivou.

Kao najveće probleme učesnici su naveli ćutanje administracije, slabo proaktivno objavljivanje informacija, neznanje i pogrešna primjena zakona, ali i nepoštovanje odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i Upravnog suda.

Podaci Agencije pokazuju da broj žalbi koje ovo tijelo dobija drastično raste. Prema riječima šefice odsjeka agencije za slobodan pristup informacijama, Biljane Božić, 2013. godine  primljene su 752 žalbe, a 2016. čak njih 2687, da bi tokom ove godine njihov broj premašio 4,5 hiljada. „U prva tri kvartala koja su za nama usvojeno je 840 žalbi, od kojih su 642 predmeta bila ćutanja administracije“, kazala je Božić.

Sa velikim brojem tužbi suočava se i Upravni sud. „Nemamo statističke podatke, ali po mojoj slobodnoj procjeni kao sudije tog suda izuzetno je veliki broj sporova, a najveći broj njih tiče se ćutanja prvostepenih i drugostepenih organa“, kazala je sutkinja Upravnog suda Ana Perović Vojinović, koja je napomenula i da taj sud ima 13000 premeta kojim se bavi 90 ljudi. „Moj osjećaj je da se još do kraja ne zna šta znači postupak slobodnog pristupa informacijama i koliko je on bitan. Moj lični utisak je zapravo da organi vlasti još nose taj relikt iz prošlih vremena da „mogu sve i kad oni hoće“, kazala je Perović Vojinović.

U Ministarstvu javne uprave kažu da su svjesni nedostataka u funkcionisanju ovog instituta. Samostalna savjetnica u tom ministarstvu, Marija Tomović, kazala je da će neki od problema u primjeni zakona, poput nedovoljne proaktivnosti državnih organa u objavljivanju informacija i obučenosti i informisanosti službenika biti tretirani planiranom reformom javne uprave.

Kad je u pitanju proaktivan pristup državnih organa, podaci MANS-a pokazuju da su tokom ove godine institucije objavile tek 40 odsto informacija koje bi trebalo da budu javne.

Ova organizacija je inače za 12 godina koliko postoji Zakon o slobodnom pristupu informacijama podnijela 110 000 zahtjeva, a samo u ovoj godini preko 7000.

„Zašto toliko podnosimo zahtjeva? Odgovor je jednostavan. Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kao antikorupcijski zakon nama predstavlja mehanizam pomoću kojeg dolazimo do dokumentacije koja nam na direktan ili indirektan način ukazuje na neregularnosti. U praksi se često dešava da upravo dokumentacija dobijena posredstvom tog zakona predstavlja dokazni materijala koji mi prilažemo uz krivične prijave koje mahom podnosimo protiv javnih funkcionera“, pojasnio je koordinator Pravnog programa MANS-a, Vuk Janković.

Panelu je prisustvovao i konsultant u kancelariji Povjerenika za informacije Slovenije Jan Merc, koji je predstavio izkustva te zemlje u ovoj oblasti, a poseban panel posvećen je primjeni zakona o slobodnom pristupu informacijama u radu novinara i nevladinih organizacija. Učesnici panela bili su Mila Radulović, urednica u dnevnom listu Vijesti, Marko Vešović, novinar dnevnog lista Dan, Milica Kovačević, predsjednica Centra za demokratsku tranziciju, Mira Popović, saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje i Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra MANS-a.

Iskustva novinara i civilnih aktivista većinom pokazuju da zbog sporosti sistema, ali i nerijetkog ignorisanja zahtjeva za dobijanje informacija ovaj institut ne koriste kao pouzdan alat u svom radu. Ipak, iz MANS-a su poručili da ipak ne treba odustajati, već upornošću uspostavljati institucionalnu praksu koja makar ne duže staze mora dati rezultate.

Od ovog zakon očekuje se da bude ogledalo transparentnosti društva, pravne država i mjerilo demokratije u kojoj je državna uprava služba svojih građana.

Nedelju borbe protiv korupcije oganizuju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i NVO MANS, uz podršku EU info centra.