Brisel, 11-15. septembar 2017. – Ako ste se našli u konferencijskoj sali, i dok čekate na prezentaciju čujete predstojećeg govornika kako se žali „Tastatura je francuska sa njemačkim postavkama, a ja želim da kucam na engleskom“, onda je jedan od vjerovatnih scenarija da ste na sastanku u instituciji EU. Ovo je samo maleni detalj iz atmosfere koju je grupa od 18 crnogorskih novinara i predstavnika civilnog sektora mogla doživjeti prošle sedmice tokom studijske posjete Briselu.

Njihov petodnevni studijski program započeo je u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), gdje su ih dočekali šef Odeljenja Direktorata za Crnu Goru, Tomas Haglajtner, i Klajv Rambold, zamjenik šefa Odjeljenja za zapadni Balkan Evropske službe za spoljne poslove (EEAS). Ostavljajući jezičke šale na stranu, njihova poruka bila je više nego jasna: „Proširenje je dio DNK Evropske unije. Bavili smo se proširenjima manje-više otkako postoji EU i to ostaje naša dugoročna perspektiva.“

Politički stav Unije o nedvosmislenoj posvećenosti evropskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana, kako su istakli, očituje se i u brojevima. “Opipljivi znak posvećenosti EU proširenju je to što imamo značajan finansijski okvir za proširenje – trošimo oko milijardu eura godišnje na pripremu zemalja za pristupanje”, dodao je Haglajtner.

Pošto su temelji jasno postavljeni, proces pristupanja objašnjen je u više tehničkih detalja. Na sastancima koji su uslijedili toga i sljedećeg dana, službenici DG NEAR-a, i direktorata za pravosuđe i klimatska pitanja (DG JUST i DG CLIMA) objasnili su detaljnije šta podrazumijeva novi pristup u pregovorima o pristupanju EU kada je u pitanju vladavina prava, koji su referentni uslovi u vezi sa poglavljima 23 i 24, koje mjere protiv korupcije se sprovode u Crnoj Gori, zašto je važna primjena politika javnih nabavki i šta očekivati ​​kada se radi o zahtjevima u oblasti zaštite životne sredine.

Kako ne bi dozvolili da se mnoštvo tehničkih detalja i pravna rigidnost sudari sa novinarskom nestrpljivošću, između sastanaka organizovana je posjeta Evropskom parlamentu, tijelu koje predstavlja ne manje od 500 miliona građana. Složen sistem funkcionisanja zakonodavnog tijela EU, koje okuplja 751 poslanika, i koje radi na čak tri lokacije – Brisel (Belgija), grad Luksemburg (Luksemburg) i Strazbur (Francuska) – posjetiocima je na veoma osvježavajući i inspirativan način približio vodič Georg Stilijanu.

Činilo se da njegova neposredna pitka naracija, bolje nego same iznijete činjenice, prikazuje te pozitivnu silu koja je pomirila praktičnu i simboličku prirodu činidbenih elemenata evropske zajednice i postavila odnose snaga u uravnotežen funkcionalan mehanizam. Ili, još bolje, njegovim riječima: „Mi (EU) ne dajemo svjetlost. Mi je crpimo iz naših sastavnih dijelova. Mi nismo sunce; mi smo radije sijalica.“

Četvrtog dana posjete crnogorski novinari bili su najbliži onome što bi se moglo nazvati poznatim terenom. Dan su proveli u čuvenoj zgradi Berlemon u kojoj se nalazi sjedište Evropske komisije. Nisu, doduše, razgovarali sa komesarima, već sa svojim kolegom novinarom Augustinom Palokajom, briselskim dopisnikom više regionalnih medija, kao što su Jutarnji list i Koha Ditore. Tu je čak i humor bio „domaći“. Interna šala „Možeš zamisliti proces u kojem je Crna Gora najbrža“, a koja se oslanja na nacionalne stereotipe u regionu koji Crnogorce predstavljaju kao lijen narod, lako je probila led. Budući da je Crna Gora jedina zemlja regiona koja nema stalnog medijskog dopisnika u Briselu, Palokaj je dočarao crnogorskim novinarima šta je to što propuštaju, a što je manje-više, sve sem zvanične izjave. Na osnovu svog iskustva iz prve ruke, novinarima je približio radnu rutinu Brisela, uz savjete o tome kako čitati zvanične izjave, kako tražiti dodatne informacije i koliko vjerovati manje zvaničnim izvorima.

Ipak, ostatak dana proveden u konferencijskoj sali za medije EK i Odjeljenu za audio-vizuelne usluge, pokazao je da dostupnog materijala za medije tamo ima na pretek. Ova služba pruža besplatne usluge proizvodnje i distribucije AV materijala gotovo o svemu što se dešava u Komisiji. Samo prošle godine, servis Evropa putem satelita (EbS) obezbijedio je prenos skoro 2 300 sati različitog programa, od kojeg je polovina emitovana uživo, ​​a sličnu količinu tog materijala iskoristili su emiteri iz EU u svojim programima.

Pored toga, u Berlemonu su novinarima na raspolaganju dva profesionalno opremljena TV studija i jedan radijski, TV snimatelji, montažne jedinice i oprema za slanje materijala medijskim kućama iz kojih novinari dolaze. Kako je sažeto kazao jedan od službenika medijskog odjeljenja – „Možete da uradite intervju sa predsjednikom Junkerom u svako doba – samo nam kažete šta treba da vam se obezbijedi“. Još jedna sesija završena je zaključkom „dobro je znati“.

 

Crnogorski novinari nisu bili samo slušaoci. Njih 18, od kojih 16 novinara i dva predstavnika civilnog sektora, imali su i mnoga pitanja. Za neka od njih, kao što je dominantno „Kada će Crna Gora kao predvodnik u pridruživanju stići na cilj?“, nije ni bilo za očekivati da budu tako lako odgovorena, ali neka druga pitanja mogla bi da otvore put za nove priče u lokalnim medijima. Za razvijanje budućih priča, crnogorski novinari imali su podršku trenera novinarstva i iskusnog izvještača o EU pitanjima, Tobija Fogela, koji je bio i moderator programa.

Poruka koju su u više navrata tokom susreta naglašavali službenici EU, a koja je pružila novu perspektivu i podsticaj crnogorskim novinarima, bila je ta da su kvalitet njihovih izvještaja i informacija koje isnose pred građane veoma vrijedni u procesu pristupanja. Prema riječima jedne od službenica DG NEAR-a: „Zaista računamo na vas i na dijalog sa civilnim društvom. Imamo kapaciteta da vam pomognemo, uglavnom kroz programe obuke kao što je ovaj. Cilj je da se poboljšaju vaši kapaciteti za razvijanje priča, da možete da istražite važne teme, da znate o čemu pričate … jer je važno da kada otvorite neko pitanje zaista i znate o čemu se tu zapravo radi. To je ono što je važno“. Tako jednostavno. Ali ne i lako kao što izgleda – sudeći prema komentarima koji su uslijedili.

Konačno, posjeta se nije sastojala samo od rada i razgovora. Iako se u novinarskim krugovima Briselu najčešće dodjeljuje epitet „zvanični“, ovoga puta grad je imao mnogo više da ponudi onima koji su bili voljni da slobodno vreme provedu rušeći taj stereotip. Za neke je to značilo uživanje ​​u predivnoj arhitekturi, za neke posjetu Vojnom muzeju ili Centru stripa, a za većinu je to značilo degustaciju čokolade u nekoj od brojnih čokoladarnica, poneko pivo u odličnim tradicionalnim pabovima, a zatim nazad na još jednu čokoladu!

Obuku i studijsko putovanje je organizovao EU Info centar, uz podršku Delegacije Evropske unije u Podgorici.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost EU Info centra i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.