Ekonomski položaj novinara u Crnoj Gori je oslabio, a pritisci zbog profita i senzacionalizma u medijima su povećani, pokazalo je istraživanje Sindikata medija Crne Gore „Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara”, za period septembar 2017-septembar 2018. godine. Istraživanje, koje je obuhvatilo 136 novinara iz čak 30 crnogorskih medija, finansirala je Evropska unija u okviru projekta „Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu”.

Plate ispod državnog prosijeka

Oko 60% anketiranih smatra da je ekonomski položaj novinara oslabio, a to mišljenje najviše imaju novinari privatnih medija. Zarade u medijima su često neredovne i male, a veliki problem predstavljaju i prekovremeni rad i rad na „crno“, navela je Bojana Laković Konatar iz Sindikata medija na konferenciji za medije u EU info centru.

Istraživanje Sindikata medija je još jednom potvrdilo da su plate novinara ispod državnog prosjeka. Više od trećine anketiranih novinara (35%) prima platu 400-500 eura, a svaki treći novinar prima manje od 400 eura. Svaki peti novinar može se pohvaliti platom koja je 500-600 eura, a svega 12,5% novinara prima platu koja je veća od 600 eura“, navela je Laković Konatar.

Novinari su saglasni da su pritisci zbog pravljenja profita u nekoj mjeri ojačali, i takav stav ima nešto više od 63% anketiranih.

„Situacija je čak i gora kada su u pitanju pritisci zbog stvaranja senzacionalističkih vijesti. Tako je skoro 70% anketiranih novinara mišljenja da su ovi pritisci ojačali. I dok pritisci jačaju, skoro svaki drugi ispitanik vjeruje da je kredibilitet novinarstva u nekoj mjeri smanjen“, saopštila je Laković Konatar.

Oslabili etički standardi u novinarstvu

Čak skoro 80% anketiranih kazalo je da na njih utiče uređivačka politika medija u kojem rade. Kada je riječ o cenzuri, svaki drugi novinar je odgovorio da cenzura utiče na njihov rad. Isti broj ispitanika smatra da su etički standardi u novinarstvu oslabili, dok skoro svaki četvrti njihov kolega vjeruje da su oni ojačali u nekoj mjeri.

Broj se ponavlja i kada je riječ o uticaju potencijalne tužbe zbog onoga što su napisali. Svaki drugi novinar je odgovorio da na njegov rad utiče mogućnost tužbe zbog klevete. Iz Sindikata medija navode da taj podatak ne čudi, ako se pogledaju podaci crnogorskih sudova. Od 2011. do juna 2017. godine pokrenuto je 109 sudskih predmeta koji su se ticali naknade štete po tužbi protiv novinara, odnosno medi­ja, od kojih je traženo više od milion eura, podsjećaju iz Sindikata medija.

U Crnoj Gori nema napretka kada je u pitanju bezbjednost novinara. Predsjednica Sindikata Marijana Camović rekla je da, imajući u vidu da se prošle godine dogodio napad na Oliveru Lakić, “ne da se nije ništa poboljšalo već smo se vratiliu vrijeme kada su napadi na novinare bili normalna pojava”.
Prema njenim riječima, od početka jula 2017. do kraja juna prošle godine u Upravi policije Crne Gore evidentirano je devet događaja koji se odnose na napade na novinare, zaposlene u medijima i imovinu medija.

 

U crnogorskim medijima zaposleno je 1 350 ljudi, od čega su 800 novinari, podaci su Uprave za statistiku. Monstat je u 2017. registrovao smanjenje broja zaposlenih u medijima.