Podgorica, 11. april 2018. – Procenat predgojazne i gojazne djece u Crnoj Gori je visok, a gojaznost uzima epidemijske razmjere, upozoravaju ljekari. Stručnjaci su na panel diskusiji u EU info centru pozvali roditelje, koji imaju ključnu ulogu u formiranju navika u ishrani djece, da zajedno rade na njihovom mijenjaju. Istraživanje Instituta za javno zdravlje pokayuje da je oko 40% predgojazne i gojazne djece. Panel su organizovali Udruženje Roditelji, CAZAS i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, u okviru projekta “HealthUP“, koji je podržala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Istraživanjem Instituta za javno zdravlje je prošle godine obuhvaćeno oko 3,500 djece, uzrasta 6 do 8 godina, a rađeno je na teritoriji cijele Crne Gore.

Specijalista higijene u Institutu, Enisa Kujundžić kazala je da je jedno od pitanja u upitniku koji se odnosio na navike djece kad su u pitanju ishrana, spavanje, fizička aktivnost, a koji su ispunjavali roditelji, bilo kako oni doživljavaju svoje dijete – da li kao gojazno, predgojazno, pothranjeno ili normalno.

“Samo 1% roditelja vidi svoje dijete kao gojazno, 9 % njih kao predgojazno i oko 1% kao pothranjeno. Tu leži ključ ali i rješenje problema”, dodala je ona pojašnjavajući da roditelji nijesu svjesni da ishrana nije samo zadovoljenje energetskih potreba i da dijete nije gladno, već da mora da ima i zdravstveni aspekt.

Podsjetila je da su roditelji ti koji formiraju dječije navike u prvim godinama života, a kako je kazala, mnogo su popustljivi kad je ishrana u pitanju, prave kompromise i idu linijom manjeg otpora.

Ona im savjetuje da u ishrani koriste sezonsko voće i povrće, proizvedeno na našim prostorima, po mogućnosti domaće, a da se u vezi sa ishranom savjetuju sa ljudima koji se bave ishranom odnosno ljekarima. Smatra da u današnje vrijeme ne možemo uticati na količinu aditiva i hemijskih supstanci u hrani, ali da možemo birati hranu koja toga ima manje.

Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica dr Paša Divanović govorila je o rezultatima sistematskih pregleda djece različitih uzrasta koji takođe pokazuju da je sve više gojazne djece.

“Sistematski pregledi u 4. godini pokazuju da je najmanje pothranje djece – oko 1,8 odsto, a gojaznih 20 odsto. Gojazne djece je više među dpredškolcima I to 25,4 odsto dječaka i 32,4 odsto djevojčica. Prema podacima Doma zdravlja, oko 60 do 80 odsto gojazne školske djece ostane gojazno i u starijem uzrastu, ” objasnila je Divanović.

Divanović pojašnjava da pored toga što ne uzimaju hranu u pet obroka, nepravilno uzimaju ugljene hidrate, proteine, masti i vitamine djeca se nedovljno bave fizičkom aktivnošću i spavaju.

Da se djeca loše hrane, posebno dok su u školi, prepoznali su i u Ministarstvu prosvjete, koje je osim pilot projekta đačke užine na teritoriji Glavnog grada u saradnji sa srednjom stručom školom „Sergije Stanić“ i Institutom za javno zdravlje, odlučilo da u narednom periodu dodatno pokuša da utiče na dostupnost nezdravih proizvoda najmlađima.

Projekat HealthUP ima za cilj jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva. Cilj programa, koji posljednje dvije godine sprovode CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i udruženje Roditelji, je da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva kako bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenata. Ishrana je jedna od oblasti saradnje između nevladnih organizacija i institucija.