Podgorica, 16. decembar 2016. – Postoji blagi trend smanjenja ukupnog broja neriješenih starih predmeta u radu kod svih sudova godišnje, pokazuje Analiza implementacije zaštite prava na suđenje u razumnom zakonskom roku, koju je pripremila i prestavila u EU Info centru NVO „ Akcija za ljudska prava“.

„ Prema izvještaju o radu sudova, na kraju 2015. godine je ostala neriješena jedna četvrtina predmeta iz 2011. godine i ranijih godina (ukupno 2.437). Od ovih predmeta neki su stariji od 30 godina – 36 i 34 na koje smo naišli u istraživanju“, rekla je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcije za ljudska prava prilikom predstavljanja istraživanja.

Gorjanc Prelević je naglasila da su poseban problem izvršni predmeti.

„ Uprkos primjetnom smanjenju broja izvršnih predmeta, broj neriješenih izvršnih predmeta je i dalje priličan. Nema statističkih informacija o tome koliko je tačno predmeta riješeno od strane sudova, a koliko od strane izvršitelja i u kojem roku su riješeni“, objasnila je Gorjanc Prelević.

Sudija Ustavnog suda Miraš Radović nije saglasam sa zaključcima istraživanja.

„ Ja mislim da je napredak sudova u ovom kontekstu ne mali već zaista napredan“, rekao je Radović.

Za Evropsku uniju uspješna reforma pravosudnog sistema podrazumijeva pošteno, nezavisno, profesionalno i efikasno sudstvo za sve građane.

„Međutim, ukupna dužina postupaka ostaje razlog za zabrinutost. Iako je uvođenje izvršnog sistema u 2014. godini značajno doprinijelo poboljšanju efikasnosti izvršenja sudskih odluka, sudovi se još uvijek susreću sa izazovima u rasčišćavanju zaostalih predmeta,“ rekla je Analisa Đansanti v.d. šefa političkog sektora u Delegaciji Evropske unije.

Pravo na suđenje u razumnom roku, podsjetila je Marijana Laković-Drašković, generalna direktorka Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde, jedno je od temelja efikasnosti pravosudnog sistema i pravne sigurnosti.

„Treba napomenuti da su, polazeći od činjenice da je najveći broj predstavki protiv Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog povrede na suđenje u razumnom roku, u 2015.godini, usvojene izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakonika o krivičnom postupku. Njima je propisano ograničenje na jedno ukidanje prvostepene odluke od strane drugostepenog suda i obaveza drugostepenog suda da u slučaju ako su ispunjeni zakonski uslovi da se i ponovna odluka prvostepenog suda treba ukinuti da sprovede raspravu i meritorno odluči u tom predmetu“, objasnila je  Laković-Drašković.

U Akciji za ljudska prava smatraju da izmjenom zakona treba obezbijediti da i tužba za pravično zadovoljene koja se podnosi Vrhovnom sudu postane sredstvo koje može da dovede do ubrzanja postupka, dok u odnosu na postupanje po kontrolnim zahtjevima smatraju da treba pristupiti manje restriktivno usvanjaju kontrolnih zahtjeva i dosljedno primjenjivati zakon, što znači da predsjednici sudova kada usvoje kontrolni zahtjev treba da postave rok sudiji i sprate da li je taj rok poštovan, odnosno da li je zaista došlo do primjene radnje – okončanja postupka u datom roku.